Biheviorizam
Ovaj teorijski pravac nastao je početkom dvadesetih, a u umjereno raširen postoji i danas.
Za biheviorizam, ponašanje je jedini moguć predmet znanstvene psihologije.
Bihevioristi smatraju da se na doživljavanju koje je subjektivno ne može izgraditi objektivna znanos
Gestalt psihologija
Ovaj pravac nastao je u Njemačkoj početkom dvadesetih godina.
Gestalt (njem. oblik) označava cjelinu kao nešto što se ne može rastaviti na sastavne dijelove.
Gestalt psiholozi smatraju da nisu bitni pojedini dijelovi psihičkog života, već to kako su oni organizirani u cjelinu.
Psihoanaliza
Pravac je razvio bečki liječnik Sigmund Freud.
Osnovna postavka ovog teorijskog pravca je da ponašanjem upravljaju podsvjesni motivi agresivne i seksualne prirode.
Temeljni cilj psihoanalize je pomoći pacijentu da kroz spoznaju svojih podsvjesnih konflikata otkloni svoju tjeskobu.
Utjecaj ovog pravca na psihologiju ličnosti je značajan.
Humanistička psihologija
Ovaj pravac nastao je pedesetih godina. Kroz pravac se naglašava ljudska potreba za somoostvarenjem. Cilj istraživanja humanističke psihologije su jedinstveni ljudski doživljaji poput: ljubavi, privrženosti, nade, sreće i dr.
U humanističkoj psihologiji vidljiv je nedostatak znanstvenog.
Prema humanističkim psiholozima ljudi teže pozitivnim društvenim ciljevima ukoliko je okruženje pozitivno i ukoliko imaju mogućnost izbora.
Kognitivna psihologija
Ovaj pravac usmjeren je na spoznajne psihičke procese.
Kognitivni pristup doživio je procvat u pedesetim godinama razvojem znanstvenih metoda koje su omogućile kvalitetno i objektivno ispitivanje spoznajnih procesa.
Ovaj pravac prevladava u suvremenoj znanstvenoj psihologiji.
Istražuje procese percepcije, pažnje, pamćenja, oblikovanja uvjerenja, mišljenjem, stavovima i problemima ličnosti.
Nema komentara:
Objavi komentar